Šibenik – moj omiljeni grad usred Dalmacije

Priče

U Šibeniku me uvijek prate Michael i Jakob!

Koliko mi je Šibenik prirastao srcu, pokazuje stilizirana panorama toga grada na naslovnici moje knjige „Kroatien“. Šibenik naime povezujem s dvije osobe koje mi mnogo znače: zaštitnik grada je arkanđeo Mihael, po kojemu je dobio ime moj suprug. A simbol grada je katedrala svetoga Jakova, zaštitnika hodočasnika, čije ime nosi naš sin Jakob. Zato mi, kada pomislim na Šibenik, prvo padne na pamet kip svetoga Mihaela na krovu katedrale svetoga Jakova.

Zašto je upravo arkanđeo Mihael zaštitnik Šibenika, jasno je kada se pogleda karta Europe: grad leži na gotovo istoj zemljopisnoj dužini kao malo više od dvjesto kilometara udaljen južnotalijanski poluotok Gargano, odakle se štovanje arkanđela Mihaela proširilo cijelim kontinentom. Šibenik se nalazi usred Dalmacije, regije koja je dala ime jednoj od najpoznatijih pasmina pasa na svijetu – dalmatincu, čijoj je popularnosti naročito pridonio Disneyjev film 101 Dalmatinac. Kuća dalmatinskog psa, otvorena 2025. u Šibeniku, bila je u rujnu 2026. suorganizator najveće svjetske izložbe crteža pasa. Pothvatu je dodijeljen Guinnessov certifikat!

Šibenik s morske strane čuvaju Kanal svetoga Ante i tvrđava svetoga Nikole, drugi UNESCO-ov lokalitet na području grada. S kopnene ga strane štiti rijeka Krka, za mene jedna od najljepših hrvatskih rijeka. Na slapovima Krke sagrađena je 1895. godine hidroelektrana Jaruga. Bila je to jedna od prvih hidroelektrana na svijetu i prva u Europi koja je jedan grad opskrbljivala izmjeničnom strujom. Tek sam nedavno saznala da je Jaruga puštena u pogon samo dva dana nakon čuvene hidroelektrane na Nijagarinim slapovima. Šibenik je tako postao jedan od pionira europske elektrifikacije.

Sedreni slapovi, jezera i kanjoni Krke od 1985. zaštićeni su unutar Nacionalnog parka Krka, do kojega se iz Šibenika stiže za manje od pola sata. No okolica grada nudi još jednu prirodnu znamenitost svjetske klase: južni dio šibenskog arhipelaga pripada Nacionalnom parku Kornati. Tko je makar samo jednom plovio Kornatima, zna zašto se to otočje smatra rajem za jedriličare.

Za razliku od većine dalmatinskih gradova čiji korijeni sežu u antičko doba, Šibenik je prvi veći hrvatski grad koji nisu osnovali ni Grci ni Rimljani. Prvi se put spominje 1066. godine u ispravi hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. Grad se razvio oko tvrđave svetoga Mihovila, koja me svaki put i zbog osobne povezanosti s tim imenom posebno privlači.

.

Najpoznatija građevina Šibenika, katedrala svetoga Jakova, građena je od 1431. do 1536. na mjestu jedne starije crkve svetoga Jakova. Nisam uspjela saznati zašto upravo apostol Jakov stariji ima tako istaknuto mjesto u Šibeniku. Ako netko zna odgovor, bit ću zahvalna na svakoj informaciji.

Kao remek-djelo gotike i renesanse, katedrala svetoga Jakova uvrštena je 2000. godine u UNESCO-ov Popis svjetske baštine. U cijelosti je sagrađena od kamena, bez žbuke ili drugih vezivnih materijala. Iznenadilo me koliko mnogo turista fotografira glave uklesane na njenim vanjskim zidovima i pročeljima. Zanimljivo je da taj fascinantni album u kamenu ne prikazuje svece, nego se smatra da su to portreti stvarnih stanovnika Šibenika iz 15. stoljeća.

Sve do kraja 20. stoljeća životom grada dominirali su brodogradnja te metalna i kemijska industrija. Utoliko je dojmljivija njegova preobrazba u posljednjih dvadesetak godina, tijekom kojih su zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova obnovljene četiri povijesne tvrđave. Danas one nisu samo muzeji nego i iznimne lokacije za razna događanja. Na koncertima Roberta Planta, Prodigyja, Gang of Four, Lorde (čija je majka Hrvatica, i to upravo iz Dalmacije!), kao i mnogih drugih poznatih svjetskih glazbenika publika tako uživa i u  atraktivnom pogledu na staru gradsku jezgru i okolne otoke.

No koliko god povijest i krajolik bili fascinantni, pravi karakter grada oblikuju njegovi ljudi. Faust Vrančić i Dražen Petrović dvije su osobnosti koje je Šibenik dao Hrvatskoj i koje su postale poznate daleko izvan njezinih granica: jedan kao genijalan izumitelj renesanse, drugi kao jedan od najvećih europskih košarkaša svih vremena. Oni su primjer stvaralačkog duha, kreativnosti i talenta ovoga dalmatinskoga grada.

Paralelno s povećanjem kvalitetnog smještaja u Šibeniku se uspješno razvijala i gastronomska ponuda. Danas se grad tako može pohvaliti izvrsnim restoranima u kojima se tradicionalna dalmatinska kuhinja spaja s modernim kulinarskim umijećem – za preporuke stojim na usluzi! Osim u odličnoj hrani i vinu, posjetitelji tijekom cijele godine mogu uživati i u raznolikom kulturnom programu, od poznatog Međunarodnog dječjeg festivala do koncerata i brojnih ljetnih događanja. Zato bih voljela da, kada sljedeći put svoje njemačke prijatelje budem pitala na koje hrvatske gradove prvo pomisle pri planiranju putovanja u Hrvatsku, Šibenik zauzme mjesto koje svojim posebnostima zaslužuje.

 

 

Fotografije: Turistička zajednica grada Šibenika, Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, croatia.hr, vlastiti arhiv